Sitnostanični karcinom pluća (SCLC)

Iako teoretski svatko može oboljeti, u više od 90% slučajeva sitnostanični karcinom pluća povezan je s aktivnim ili prijašnjim pušenjem. Pušači u Hrvatskoj čine veliku većinu novooboljelih od raka pluća općenito, a kod SCLC‑a je ta veza osobito izražena.

Uz pušenje, dodatni čimbenici rizika su: izloženost radonu, azbestu i drugim kancerogenim tvarima na radnom mjestu, ranija radioterapija prsnog koša te pozitivna obiteljska anamneza raka pluća. No daleko najvažniji i najčešći uzrok ostaje duhan – prestanak pušenja najvažniji je korak u prevenciji.

Stanice sitnostaničnog karcinoma pluća naglo se dijele, stvaraju čvor ili infiltrat u pluću, i relativno rano se “otkidaju” od njega te putem krvi ili limfe šire na druge organe. Zbog toga se uz lokalne simptome (kašalj, otežano disanje, bol u prsima) često vrlo brzo javljaju i opći simptomi poput gubitka na težini, umora i povišene temperature.

SCLC je sklon stvaranju metastaza u mozgu, jetri, kostima i nadbubrežnim žlijezdama, što može dovesti do neuroloških smetnji (glavobolje, slabost, smetnje vida), bolova u kostima ili biokemijskih poremećaja. Neki bolesnici razvijaju tzv. paraneoplastične sindrome (hormonske i neuromišićne smetnje) koji mogu prethoditi samoj plućnoj bolesti.

U ranom stadiju sitnostanični karcinom pluća često ne uzrokuje jasne simptome, pa se bolest nerijetko otkrije tek kad je uznapredovala. Kada se simptomi pojave, najčešći su:

• Dugotrajan kašalj (novonastali ili promijenjeni “pušački” kašalj).
• Otežano disanje ili osjećaj nedostatka zraka.
• Bol ili pritisak u prsima.
• Kašalj s primjesama krvi.
• Neobjašnjiv gubitak na težini, umor, znojenje i povišena temperatura.
• Promuklost, otečene vene na vratu, oticanje lica i vrata (kod pritiska na velike vene u prsima).

Ovi simptomi vrlo su česti i kod drugih, manje ozbiljnih bolesti pluća, ali ako pušite ili ste dugo pušili, važno je da ih ne ignorirate i da se javite liječniku, osobito ako traju dulje od nekoliko tjedana ili se pogoršavaju.

Prema hrvatskim i međunarodnim smjernicama, osnovu dijagnostike čine radiološke pretrage i patohistološka potvrda.

Najčešći koraci su:

• Rendgenska snimka prsnog koša – početni pregled koji može otkriti sumnjivu sjenu.Treba imati u vidu da se čak i uz uredan rendgenski nalaz rak pluća se ponekad može ‘sakriti’ iza drugih struktura, pa kod trajnih simptoma ili povećanog rizika treba napraviti CT kako bi se bolest na vrijeme uočila.” 
• CT prsnog koša (i gornjeg abdomena) – u Specijalnoj bolnici Radiochirurgia Zagreb na raspolaganju imamo photon‑counting CT (PCCT) najnovije generacije koji liječniku omogućuje da vrlo precizno procijeni veličinu tumora, njegov položaj i zahvaćenost limfnih čvorova.
• PET/CT  - naša institucija koristi precizni Siemens Biograph sustav – ultra HD PET/CT s naprednim softverom za obradu slike pomaže otkriti i vrlo male metastaze te pouzdano odrediti proširenost bolesti u cijelom tijelu. 
• MR mozga – za provjeru mogućeg širenja bolesti na mozak u Specijalnoj bolnici Radiochirurgia Zagreb koristimo vrhunsku 3T magnetsku rezonancu (MAGNETOM Vida 3T), koja uz iznimno detaljnu sliku otkriva i vrlo male metastaze koje klasični pregledi mogu previdjeti.
• Bronhoskopija – tankom kamerom pregleda se unutrašnjost dišnih putova; može se uzeti uzorak tkiva (biopsija). Moderna endoskopska oprema u Radiochirurgiji Zagrebm, i posebna Illumisite “GPS‑navigacija” za pluća omogućuju liječniku sigurno vođenje tanke kamere i instrumenata do vrlo malih, perifernih promjena te uzimanje uzorka tkiva uz veću vjerojatnost uspješne biopsije i smanjen rizik komplikacija. 
• Biopsija iglom, endoskopski ili kirurški (npr. VATS, mediastinoskopija, torakoskopija) – patološka analiza potvrđuje radi li se o raku i koji je podtip.

Dijagnoza sitnostaničnog karcinoma postavlja se tek nakon što patolog potvrdi tip tumora i razliku od tumora nemalih stanica.

Za razliku od karcinoma pluća nemalih stanica, kod sitnostaničnog raka u praksi se najčešće koristi jednostavna podjela na dva stadija, što je u skladu i s hrvatskim smjernicama.

• Ograničeni stadij (limited stage) – tumor je ograničen na jedan hemitoraks (jednu stranu prsnog koša), uz eventualno zahvaćanje regionalnih limfnih čvorova, i može se obuhvatiti jednim poljem zračenja.
• Prošireni stadij (extensive stage) – bolest je proširena na suprotno pluće ili izvan prsnog koša (udaljene metastaze: mozak, kosti, jetra, nadbubrežne žlijezde).

Ova podjela važna je jer izravno određuje strategiju liječenja.

SCLC se liječi u specijaliziranim onkološkim centrima, u skladu s nacionalnim smjernicama i najnovijim međunarodnim preporukama. Osnovne metode liječenja su:

• Kemoterapija – temelj liječenja u oba stadija bolesti. Standard je kombinacija dva lijeka na bazi platine (cisplatin ili karboplatin) i etopozida. Kod ograničenog stadija kemoterapija se obično primjenjuje uz istodobno zračenje pluća, a kod proširenog stadija kao primarno sistemsko liječenje.
• Radioterapija (zračenje) – kod ograničenog stadija primjenjuje se zračenje primarnog tumora i limfnih čvorova uz kemoterapiju, što dokazano poboljšava kontrolu bolesti i preživljenje. Kod proširenog stadija koristi se ciljano zračenje pojedinih metastaza (npr. mozga ili kostiju) za smanjenje simptoma i poboljšanje kvalitete života.
• Profilaktičko (preventivno) zračenje mozga – kod određenih bolesnika koji dobro odgovore na početno liječenje, preporučuje se zračenje mozga kako bi se smanjila vjerojatnost razvoja metastaza u mozgu.
• Imunoterapija – novija generacija lijekova (npr. inhibitori kontrolnih točaka) u kombinaciji s kemoterapijom kod uznapredovalog stadija može produžiti preživljenje i kod dijela bolesnika dovesti do dulje stabilizacije bolesti.
• Kirurgija – rijetko dolazi u obzir, uglavnom kod vrlo malog, rano otkrivenog tumora bez širenja na limfne čvorove, nakon čega slijedi adjuvantna kemoterapija i često zračenje.

Uz specifično onkološko liječenje, vrlo je važna i potporna i palijativna skrb: liječenje bolova, prehrambena podrška, liječenje otežanog disanja, psihološka i socijalna podrška.

Sitnostanični karcinom pluća nažalost ima lošiju prognozu od većine drugih vrsta raka pluća, upravo zbog brzog širenja i česte pojave recidiva. Unatoč intenzivnom liječenju, većina bolesnika doživi povrat bolesti.

Prema dostupnim podacima i međunarodnim istraživanjima, petogodišnje preživljenje za SCLC kreće se oko 5–10%, ovisno o stadiju bolesti, općem stanju bolesnika i odgovoru na liječenje. Bolesnici s ograničenim stadijem koji dobro odgovore na kombiniranu kemoradioterapiju imaju bolje izglede od onih s proširenom bolešću, ali i dalje uz značajan rizik povrata tumora.

Važno je naglasiti da su to statistički podaci za skupine bolesnika – ne govore pojedinačno o tome što će se događati kod jedne osobe. Liječnik koji poznaje vašu bolest i opće stanje najbolje može objasniti što konkretno za vas znače “stadij” i “prognoza”.

Najvažniji i najučinkovitiji način prevencije jest prestanak pušenja i izbjegavanje duhanskog dima. Rizik od raka pluća počinje padati već nekoliko godina nakon prestanka, a nakon 15-ak godina približava se riziku nepušača, osobito kod onih koji su prestali u mlađoj dobi.

U Hrvatskoj je od 2020. godine u tijeku Nacionalni program probira raka pluća niskodoznim CT‑om za osobe visokog rizika (50–75 godina, dugi pušački staž, aktivni ili bivši pušači), koji može otkriti rak pluća u ranijem stadiju, uglavnom tumore nemalih stanica, ali i dio sitnostaničnih tumora. Uz to, preporučuje se:

• testiranje doma na radon i sanacija prostora ako je razina povišena,
• pridržavanje zaštitnih mjera na radnome mjestu uz izloženost kancerogenim tvarima,
• zdrava prehrana, tjelesna aktivnost i održavanje zdrave tjelesne težine.

Liječenje sitnostaničnog karcinoma pluća može biti zahtjevno, kako fizički tako i emocionalno. Uz onkološki tim, važnu ulogu imaju nutricionist (za prilagodbu prehrane), fizioterapeut ili stručnjak za tjelesnu aktivnost (za očuvanje snage i kondicije), psiholog ili psihijatar i različite grupe podrške.

Razgovarajte s liječnikom o svim svojim brigama – od nuspojava liječenja do straha od povrata bolesti i pitanja o svakodnevici (rad, vožnja, putovanja). Mnogim bolesnicima pomaže i uključivanje u palijativne timove rano u tijeku bolesti, ne samo u završnoj fazi, jer fokus takve skrbi je na kvaliteti života, olakšavanju simptoma i podršci vama i vašoj obitelji.

Ako vas zanimaju mogućnosti liječenja ili dijagnostike u Specijalnoj bolnici Radiochirurgia Zagreb, slobodno nam se obratite.