Kardiologija

Specijalistički kardiološki pregled uključuje razgovor o tegobama, analizu dosadašnje dokumentacije, klinički pregled i, po potrebi, dodatne dijagnostičke pretrage. Cilj pregleda je procjena stanja srca i krvnih žila, postavljanje dijagnoze te planiranje optimalne terapije i daljnjeg praćenja bolesnika.

Ultrazvuk srca (ehokardiogram) je neinvazivna i bezbolna pretraga koja uz pomoć zvučnih valova prikazuje građu i rad srca u stvarnom vremenu. Omogućuje procjenu snage srčanog mišića, funkcije zalistaka i otkrivanje različitih strukturnih i funkcijskih poremećaja srca.

EKG je osnovna, brza i bezbolna pretraga kojom se registrira električna aktivnost srca putem elektroda postavljenih na prsni koš, ruke i noge. Pretraga pomaže u otkrivanju poremećaja srčanog ritma, znakova koronarne bolesti, posljedica infarkta i drugih srčanih oboljenja.

MSCT koronarografija je neinvazivna slikovna pretraga koja pomoću višeslojnog CT uređaja i intravenskog kontrastnog sredstva omogućuje detaljan prikaz koronarnih arterija i srčanih struktura. Koristi se za otkrivanje suženja i začepljenja krvnih žila te procjenu koronarne bolesti srca. No, čak i najmoderniji MSCT uređaji često ne razlučuju detalje oko stentova i kalcifikata koji mogu biti od presudne važnosti za liječenje. Zato se u našoj ustanovi ova pretraga provodi na photon-counting CT uređaju (PCCT) nove generacije čija preciznost i rezolucija su kvalitetniji od klasičnih CT uređaja, što je osobito važno za onkološke bolesnike, te one sa aterosklerozom, stentovima ili visokim kalcijskim scoreom.

Holter EKG je kontinuirano snimanje elektrokardiograma tijekom 24–48 sati pomoću malog, prijenosnog uređaja koji pacijent nosi sa sobom. Omogućuje otkrivanje povremenih aritmija i procjenu rada srca u uobičajenim dnevnim aktivnostima, koje se često ne registriraju tijekom standardnog EKG-a.

Holter tlaka je 24-satno automatsko mjerenje krvnog tlaka pomoću manžete povezane s prijenosnim uređajem koji pacijent nosi tijekom uobičajenih aktivnosti. Pretraga omogućuje preciznu procjenu regulacije krvnog tlaka, otkrivanje „bijele kute“ hipertenzije i noćnih promjena tlaka, što je važno za prilagodbu terapije.

Ergometrija (test opterećenja srca) ispituje sposobnost srca da podnese fizički napor, najčešće hodanjem na pokretnoj traci ili vožnjom bicikla uz istodobno snimanje EKG-a i mjerenje krvnog tlaka. Koristi se za otkrivanje koronarne bolesti srca, procjenu tolerancije napora i praćenje učinka terapije srčanih bolesti.

Naš kardiološki tim pruža kontinuiranu skrb koja uključuje redovitu kontrolu tlaka, kolesterola, šećera, tjelesne težine i ostalih čimbenika rizika, uz savjetovanja o zdravoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti i promjeni životnih navika. Kroz preventivne programe te sustavno praćenje i liječenje stanja poput hipertenzije, aritmija, angine pektoris, zatajivanja srca i drugih kardioloških bolesti, pomažemo pacijentima da pravovremeno spriječe komplikacije i žive što kvalitetniji život.

Multidisciplinarna stručna ekspertiza u kardiologiji znači da o pacijentu ne odlučuje samo jedan liječnik, nego organizirani tim različitih specijalista koji zajednički postavljaju dijagnozu i predlažu najbolji oblik liječenja.

To je strukturirani, timski način donošenja odluka za pacijente s kompleksnim srčanim bolestima (npr. teška koronarna bolest, valvularne bolesti, zatajenje srca). Cilj je dobiti individualiziranu, ali istovremeno „evidence-based“ terapijsku preporuku, uz manji rizik pogreške i veću sigurnost za pacijenta.

U tipičnom kardio timu sudjeluju kardiolog, interventni kardiolog, kardijalni kirurg, anesteziolog, a prema potrebi i drugi specijalisti poput radiologa, internista, gerijatra ili rehabilitacijskog stručnjaka. Svaki član donosi svoje specifično znanje (npr. kirurg procjenjuje operativni rizik, kardiolog farmakoterapiju, interventni kardiolog mogućnosti kateterskih zahvata), pa je odluka sveobuhvatnija.

Slučaj pacijenta se predstavi na strukturiranom sastanku multidisciplinarnog tima uz nalaze pretraga, rizik zahvata i očekivanu korist. Tim zajednički razmatra opcije (lijekovi, kateterski zahvat, operacija, kombinirani pristup) i donosi usuglašenu preporuku koja se potom objasni pacijentu.

Ovakav pristup poboljšava usklađenost sa stručnim smjernicama, smanjuje varijabilnost u liječenju i poboljšava ishode liječenja kod kompleksnih kardioloških bolesnika. Pacijent dobiva osjećaj sigurnosti jer zna da o njegovom slučaju razmišlja više stručnjaka, a odluka nije vezana samo uz „stil“ jednog liječnika.

Kod ozbiljnih srčanih dijagnoza ili prijedloga invazivnih zahvata (npr. koronarna intervencija, operacija zalistaka, ugradnja elektrostimulatora) drugo mišljenje pomaže potvrditi da je predloženi pristup doista najbolji za pacijenta. Dodatna procjena iskusnog kardiologa često donosi jasnije objašnjenje nalaza, pojašnjenje rizika i koristi te, po potrebi, alternativne terapijske opcije.

U kardiologiji drugo mišljenje može otkriti nove mogućnosti liječenja (npr. drugačija kombinacija lijekova, intervencijski zahvat umjesto operacije ili obrnuto) ili potvrditi da je postojeći plan liječenja optimalan, što pacijentu daje mir i povjerenje. Time se smanjuje vjerojatnost nepotrebnih zahvata i medicinskih pogrešaka te se ubrzava put do odgovarajuće terapije.

U Hrvatskoj je drugo stručno mišljenje zakonsko pravo svakog pacijenta, osobito kad se radi o teškim dijagnozama i kompleksnim postupcima, pa ga je poželjno iskoristiti u situacijama kada postoje nedoumice ili velika životna odluka. Traženje drugog mišljenja nije nepovjerenje prema prvom liječniku, nego odgovoran korak prema što kvalitetnijoj brizi za vlastito srce.