Rak dojke

Rak dojke nastaje kada se stanice žljezdanog tkiva dojke počnu nekontrolirano dijeliti i stvarati tumor, najčešće u mliječnim kanalićima ili žlijezdama koje stvaraju mlijeko. Ako se ne otkrije i ne liječi na vrijeme, tumor se može proširiti na okolno tkivo, limfne čvorove u pazuhu te, u uznapredovalim stadijima, na udaljene organe poput kostiju, jetre, pluća ili mozga.

Rak dojke je najčešći zloćudni tumor u žena u Hrvatskoj – 2023. godine dijagnosticirano je više od 3200 novih slučajeva, što čini oko četvrtinu svih malignih bolesti u žena. Istovremeno, zahvaljujući Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka dojke i napretku terapije, smrtnost postupno pada.

U Radiochirurgiji Zagreb susrećemo sve tipove raka dojke, a za svaku pacijenticu provodimo detaljnu patohistološku i molekularnu analizu tumora.

Najčešći tipovi su:

• Invazivni (infiltrirajući) duktalni karcinom – nastaje u mliječnim kanalićima i širi se na okolno tkivo.
• Invazivni lobularni karcinom – nastaje u žlijezdama koje stvaraju mlijeko; često je manje „jasan“ na pregledu i snimkama, pa je potrebna pažljiva dijagnostika.
• Duktalni karcinom in situ (DCIS) – vrlo rani oblik raka ograničen na kanaliće, bez širenja; liječi se kao rak jer se može razviti u invazivni tumor.
• Posebni biološki podtipovi – hormonski ovisni tumori (ER/PR-pozitivni), HER2-pozitivni rak dojke i trostruko negativni rak; razlikuju se po agresivnosti i osjetljivosti na pojedine lijekove.

Za svaki tip tumora dojke izrađujemo personalizirani plan liječenja u skladu s hrvatskim i međunarodnim smjernicama.

Uzrok nastanka raka dojke obično je kombinacija nasljednih, hormonskih i životnih čimbenika, ali kod pojedine osobe ne može se uvijek točno odrediti.

Važni rizični čimbenici:

• dob iznad 50 godina
• ženski spol - iako se može pojaviti i kod muškaraca, rak dojke uglavnom pogađa žene
• obiteljska anamneza raka dojke ili jajnika
• genetske mutacije (npr. BRCA1, BRCA2)
• hormonski čimbenici (rana menstruacija, kasna menopauza, kasna ili izostala trudnoća)
• prekomjerna tjelesna težina, manjak tjelesne aktivnosti, pušenje, alkohol.

Najčešći simptomi kojima se pacijentice javljaju su:

• nova, tvrdokorna kvržica u dojci ili pazuhu
• promjena oblika, veličine ili položaja dojke
• uvlačenje bradavice, promjene na koži dojke („narančina kora“, crvenilo, zadebljanje)
• neobičan iscjedak iz bradavice (osobito krvavi ili prozirni)
• trajna bol ili nelagoda u dojci.

Svaku novu promjenu na dojci koja traje dulje od jednog menstrualnog ciklusa važno je što prije provjeriti kod liječnika.

U ranom stadiju rak dojke često ne uzrokuje nikakve tegobe, što je razlog zašto je mamografija toliko važna.
Najčešći simptomi su:

• Kvržica u dojci ili području pazuha koja ne nestaje i ne boli.
• Promjene na koži dojke (uvlačenje, zadebljanje, naboran izgled „narančine kore“, crvenilo).
• Promjena oblika ili veličine dojke, asimetrija koja ranije nije postojala.
• Uvlačenje ili promjena položaja bradavice, ranica koja ne zacjeljuje.
• Krvavi ili prozirni iscjedak iz bradavice.
• Bol u dojci koja traje i ne može se objasniti ciklusom ili povezanim razlozima.

Svaka nova promjena na dojci koja traje dulje od jednog menstrualnog ciklusa zahtijeva pregled kod liječnika, iako većina promjena ipak nije rak.

U Hrvatskoj je pokrenut Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, u kojem žene u dobi od 50 do 69 godina svake dvije godine dobivaju poziv na besplatnu mamografiju.
Mamografija može otkriti tumor i prije nego što je opipljiv, čime se značajno povećava mogućnost potpunog izlječenja.

Dijagnostički postupci uključuju:

• Klinički pregled dojki – liječnik pregledava dojke i limfne čvorove u pazuhu.
• Mamografija – rendgensko snimanje dojki; osnovna metoda probira i dijagnostike kod žena srednje i starije dobi.
• Ultrazvuk dojke – osobito koristan kod mlađih žena i za dodatnu procjenu mamografskog nalaza.
• Magnetska rezonancija (MR) dojke – koristi se kod složenijih slučajeva, u žena s visokim rizikom i kod procjene proširenosti bolesti.
• Biopsija – uzimanje uzorka tkiva iglom ili kirurški; jedini način da se sa sigurnošću potvrdi dijagnoza raka.
• Patohistološka analiza – određuje točan tip tumora, hormonski status, HER2 status i druge važne parametre.
• Dodatne pretrage (CT, scintigrafija kostiju, PET/CT, laboratorij) – za procjenu proširenosti bolesti prije početka liječenja.

Ako se rak otkrije u ranom stadiju, često nije potrebna opsežna dijagnostika izvan navedenih osnovnih metoda.

„Stadij“ opisuje koliko se rak dojke proširio u trenutku dijagnoze.
Najčešće se koristi TNM sustav:

• T – veličina tumora u dojci.
• N – zahvaćenost limfnih čvorova.
• M – prisutnost udaljenih metastaza.

Grubo, stadiji se dijele ovako:

• Stadij I: mali tumor, bez zahvaćenih limfnih čvorova ili s minimalnim zahvaćanjem.
• Stadij II: veći tumor ili više zahvaćenih limfnih čvorova u pazuhu.
• Stadij III: lokalno uznapredovalo stanje (veliki tumor, puno limfnih čvorova, promjene kože ili prsnog zida).
• Stadij IV: metastatski rak, bolest se proširila na udaljene organe.

Stadij je jedan od ključnih čimbenika pri odabiru terapije i procjeni prognoze, ali nije jedini – danas je jednako važno kakva su biološka svojstva tumora (hormonski status, HER2, genetski profil).

Liječenje raka dojke u Hrvatskoj provodi se prema smjernicama Hrvatskog onkološkog društva i međunarodnim preporukama, u multidisciplinarnim timovima (kirurg, internistički onkolog, radioterapeut, radiolog, patolog itd.).

Glavne mogućnosti liječenja:

• Kirurško liječenje
  • Operacija je temelj terapije kod većine bolesnica s lokaliziranim rakom.
  • Može se učiniti poštedna operacija dojke (lumpektomija) ili odstranjenje cijele dojke (mastektomija), uz odstranjivanje limfnih čvorova ili tzv. „sentinel“ (čuvarskog) čvora.
• Radioterapija
  • Zračenje se najčešće provodi nakon poštedne operacije kako bi se smanjio rizik lokalnog povrata bolesti.
  • Kod nekih mastektomija i uznapredovalih stadija, zrači se i područje stijenke prsnog koša i limfni čvorovi.
• Sistemsko liječenje (lijekovi koji djeluju na cijeli organizam)
  • Kemoterapija – citotoksični lijekovi koji ubijaju brzo dijeleće stanice raka; koristi se prije operacije (neoadjuvantno) ili nakon operacije (adjuvantno), te kod uznapredovalog/metastatskog raka.
  • Hormonska (endokrina) terapija – kod hormonski ovisnih tumora (ER/PR-pozitivnih) primjenjuju se lijekovi koji blokiraju djelovanje estrogena ili smanjuju njegovu razinu (npr. tamoksifen, inhibitori aromataze).
  • Ciljana terapija – npr. trastuzumab i drugi lijekovi za HER2-pozitivne tumore, te noviji „pametni“ lijekovi koji gađaju specifične promjene u tumorskim stanicama.
  • Imunoterapija – dio standarda za neke biološke podtipove (npr. trostruko negativni rak dojke) u uznapredovalim stadijima.

U praksi se najčešće kombinira više metoda (npr. operacija + kemoterapija + hormonska terapija + zračenje) kako bi se postigla što bolja kontrola bolesti.

Izgled za izlječenje i dugoročno preživljenje ovisi o stadiju bolesti, biološkim svojstvima tumora i općem zdravstvenom stanju pacijenta.
Što se rak ranije otkrije, to je vjerojatnost izlječenja veća.

U Hrvatskoj i drugim razvijenim zemljama:

• Petogodišnje preživljenje kod raka dojke dijagnosticiranog u ranom stadiju vrlo je visoko, prema podacima europskih registara često iznad 85–90%.
• Zahvaljujući probiru i napretku terapije, mortalitet od raka dojke u Hrvatskoj je u padu, iako broj novodijagnosticiranih slučajeva ostaje visok.

Metastatski (stadij IV) rak dojke najčešće nije potpuno izlječiv, ali se u mnogim slučajevima može godinama držati pod kontrolom, uz prilagodbu terapije.
Cilj liječenja tada je produljenje života i očuvanje što bolje kvalitete života.

Na sve uzroke raka dojke ne možemo utjecati, ali postoje koraci koji mogu smanjiti rizik ili omogućiti otkrivanje bolesti u ranom stadiju. Što možete učiniti:

• Redoviti odaziv na Nacionalni program – ako ste u dobi 50–69 godina, odazovite se na pozive za mamografiju svake dvije godine.
• Samopregled dojki – jednom mjesečno provjerite izgled i strukturu svojih dojki; cilj nije „otkriti rak“, nego prepoznati nova, trajna odstupanja i javiti se liječniku.
• Redoviti pregledi kod liječnika – kod uočenih promjena ili dodatnih rizika (npr. jaka obiteljska anamneza) javite se svom liječniku koji će vas po potrebi uputiti na specijalistički pregled.
• Zdrav stil života – održavanje normalne tjelesne težine, redovita tjelesna aktivnost, ograničavanje alkohola i prestanak pušenja.
• Posebne mjere za visokorizične žene – genetsko savjetovanje, češće kontrole, MR dojke i, u rijetkim slučajevima, preventivne operacije; strategije se definiraju individualno.

Prevencija nije jamstvo da rak neće nastati, ali može značajno smanjiti rizik i poboljšati šansu za rano otkrivanje i uspješno liječenje.

U velikom broju slučajeva – da. Ako se rak otkrije u ranom stadiju i pravodobno liječi prema suvremenim smjernicama, mnoge žene se smatraju izliječenima nakon završetka terapije i praćenja.

Čak i ako se rak vrati (recidiv), postoje dodatne terapije koje mogu opet dovesti do dugotrajnog razdoblja bez bolesti.
Kod metastatskog raka dojke cilj nije „izlječenje“ u klasičnom smislu, ali se bolest često može liječiti kao kronično stanje, s periodima stabilne bolesti i aktivnog života.

Važno je znati da „izlječenje“ ne znači da više nikada neće postojati rizik od povrata, nego da je vjerojatnost povrata nakon određenog vremena vrlo mala.

Rak dojke nije samo medicinska dijagnoza – to je iskustvo koje zahvaća tijelo, emocije, obitelj, posao i društvene odnose.
Mnoge žene opisuju da im je podrška okoline i zdravstvenog sustava jednako važna kao i sami lijekovi.

Praktični savjeti:

• Informirajte se iz pouzdanih izvora – razgovarajte s liječnikom ili medicinskom sestrom o dijagnozi i terapiji; izbjegavajte „čarobne lijekove“ i neprovjerene informacije.
• Prihvatite pomoć – psihološko savjetovanje, onkološke udruge (npr. „Sve za nju“), grupe podrške i rehabilitacijski programi pomažu u nošenju s dijagnozom.
• Brinite o tijelu – prehrana, kretanje, kontrola nuspojava (umor, mučnina, bol, valovi vrućine) uz pomoć stručnjaka.
• Komunicirajte s obitelji i poslodavcem – otvoren razgovor smanjuje nesporazume i omogućuje prilagodbu obveza.
• Planirajte kontrolne preglede – nakon završetka liječenja važne su redovite kontrole, prema planu koji odredi vaš liječnik (pregledi, slikovne metode, laboratorij).

U Hrvatskoj postoje specijalizirani centri za liječenje raka dojke, kao i nacionalne akcije i programi za osvješćivanje, što dodatno olakšava pristup informaciji i skrbi. Mnoge žene nakon završetka liječenja nastavljaju aktivan život, posao, obiteljske i društvene uloge, uz eventualne manje prilagodbe.

Ako ste primijetili promjenu na dojci, imate nalaz koji treba dodatnu obradu ili tražite drugo mišljenje o dijagnozi i liječenju raka dojke, možete nam se obratiti direktno. Naš tim će vam pomoći dogovoriti pregled u najkraćem mogućem roku, pojasniti nalaze i predložiti plan daljnje dijagnostike ili terapije u skladu s vašim potrebama.

Za više informacija o preventivnim pregledima, dijagnostici i liječenju raka dojke u Specijalnoj bolnici Radiochirurgia Zagreb, Cleveland Clinic Connected, kontaktirajte nas telefonom ili putem e-maila navedenog na našoj web stranici.