Karcinom pluća nemalih stanica (NSCLC)

Tri su glavna histološka podtipa karcinoma pluća nemalih stanica:

• Adenokarcinom – najčešći podtip. Nastaje iz stanica koje stvaraju sluz, često u perifernim (vanjskim) dijelovima pluća. Iako je pušenje glavni čimbenik rizika, ovaj se podtip može javiti i u osoba koje nikada nisu pušile, osobito u mlađih žena.
• Planocelularni (skvamozni) karcinom – razvija se iz stanica koje oblažu veće dišne putove; obično se nalazi u središnjem dijelu pluća, u glavnim bronhima.
• Velikostanični karcinom – rjeđi podtip koji se može pojaviti u različitim dijelovima pluća, često u središtu.

Ako patološka analiza ne može jasno razlučiti podtip, nalaz se može opisati kao „NSCLC, nespecificiran“.

Dio adenokarcinoma dodatno se opisuje prema prisutnosti određenih genskih promjena (mutacija) ili prekomjerne ekspresije određenih proteina (npr. ALK‑pozitivan, EGFR‑pozitivan NSCLC). Te se informacije koriste za odabir ciljanih lijekova i imunoterapije.

Karcinom pluća nemalih stanica može dugo biti bez simptoma. Kada se simptomi pojave, oni mogu uključivati:

• dugotrajan kašalj (traje preko tri tjedna) ili promjenu u uobičajenom kašlju
• bol u prsima
• zaduhu
• piskanje (“sviranje”) pri disanju
• iskašljavanje krvi
• promuklost
• gubitak apetita i tjelesne mase
• pojačan umor
• upala u plućima koja se ne povlači

Slične tegobe mogu uzrokovati i druge, benignije plućne bolesti, ali svaki kašalj koji traje dulje od nekoliko tjedana ili se mijenja, kao i pojavu krvi u iskašljaju, treba liječnički procijeniti.

Iako je pušenje duhana glavni faktor rizika, dio bolesnika s NSCLC‑om nikada nije pušio. Ostali poznati čimbenici rizika uključuju:

• pasivno pušenje
• izloženost radonu (prirodnom radioaktivnom plinu)
• izloženost azbestu, metalnom i mineralnom prahu te drugim štetnim česticama na radnom mjestu
• prethodno zračenje u području prsnog koša
• kronične plućne bolesti (npr. kronična opstruktivna plućna bolest, plućna fibroza)
• pozitivnu obiteljsku anamnezu raka pluća

Kao i drugi karcinomi, karcinom pluća nemalih stanica može se širiti izvan pluća. Najčešća mjesta metastaza su limfni čvorovi, mozak, kosti, nadbubrežne žlijezde i jetra.

Metastatska bolest može uzrokovati dodatne simptome, primjerice bol u kostima, neurološke tegobe, žuticu ili opću slabost.

Liječnik započinje razgovorom o simptomima i navikama (osobito pušenju) te fizikalnim pregledom. Ako postoji sumnja na rak pluća, slijede dodatne pretrage:

• Rendgenska snimka prsnog koša – početni pregled koji može otkriti sumnjivu sjenu.Treba imati u vidu da se čak i uz uredan rendgenski nalaz rak pluća se ponekad može ‘sakriti’ iza drugih struktura, pa kod trajnih simptoma ili povećanog rizika treba napraviti CT kako bi se bolest na vrijeme uočila.” 
• CT prsnog koša (i gornjeg abdomena) – u Specijalnoj bolnici Radiochirurgia Zagreb na raspolaganju imamo photon‑counting CT (PCCT) najnovije generacije koji liječniku omogućuje da vrlo precizno procijeni veličinu tumora, njegov položaj i zahvaćenost limfnih čvorova.
• PET/CT  - naša institucija koristi precizni Siemens Biograph sustav – ultra HD PET/CT s naprednim softverom za obradu slike pomaže otkriti i vrlo male metastaze te pouzdano odrediti proširenost bolesti u cijelom tijelu. 
• MR mozga – za provjeru mogućeg širenja bolesti na mozak u Specijalnoj bolnici Radiochirurgia Zagreb koristimo vrhunsku 3T magnetsku rezonancu (MAGNETOM Vida 3T), koja uz iznimno detaljnu sliku otkriva i vrlo male metastaze koje klasični pregledi mogu previdjeti.
• Bronhoskopija – tankom kamerom pregleda se unutrašnjost dišnih putova; može se uzeti uzorak tkiva (biopsija). Moderna endoskopska oprema u Radiochirurgiji Zagrebm, i posebna Illumisite “GPS‑navigacija” za pluća omogućuju liječniku sigurno vođenje tanke kamere i instrumenata do vrlo malih, perifernih promjena te uzimanje uzorka tkiva uz veću vjerojatnost uspješne biopsije i smanjen rizik komplikacija. 
• Biopsija iglom, endoskopski ili kirurški (npr. VATS, mediastinoskopija, torakoskopija) – patološka analiza potvrđuje radi li se o raku i koji je podtip.

Kod potvrđenog NSCLC‑a sve češće se provodi i molekularno testiranje tumorskih stanica ili cirkulirajuće tumorske DNA (tzv. liquid biopsy). Ti testovi otkrivaju specifične genske promjene (mutacije) i razinu određenih proteina koji utječu na izbor ciljanih lijekova i imunoterapije.

Određivanje stadija bolesti

Rezultati svih pretraga koriste se za određivanje stadija bolesti – utvrđivanje veličine tumora, zahvaćenosti limfnih čvorova i postojanja metastaza (TNM sustav, brojčani stadiji 0–IV). Stadij je ključan za odabir optimalnog liječenja i procjenu prognoze.

Plan liječenja donosi multidisciplinarni tim (pulmolog, torakalni kirurg, onkolog, radioterapeut, radiolog, specijalizirana medicinska sestra). Terapija ovisi o stadiju bolesti, biološkim značajkama tumora, općem stanju bolesnika i njegovim preferencijama.

Glavne mogućnosti liječenja su:

• Kirurško liječenje – kod tumora ograničenih na pluća bez udaljenih metastaza, osobito u ranijim stadijima. Kirurg uklanja tumor i dio okolnog zdravog plućnog tkiva, a ponekad i cijeli režanj ili plućno krilo.
• Radioterapija – zračenje tumora i/ili limfnih čvorova, samostalno ili u kombinaciji s drugim metodama; može se koristiti radikalno (s ciljem izlječenja) ili palijativno (za ublažavanje simptoma).
• Kemoterapija – sustavni citostatski lijekovi koji uništavaju stanice raka ili usporavaju njihov rast; često se kombiniraju s operacijom ili radioterapijom, ili se primjenjuju kao osnovna sistemska terapija.
• Ciljano (targetirano) liječenje – lijekovi usmjereni na specifične genske promjene u tumorskim stanicama (npr. ALK, EGFR i sl.); primjenjuju se u bolesnika kod kojih je molekularno potvrđena odgovarajuća promjena.
• Imunoterapija – lijekovi koji aktiviraju imunološki sustav da prepozna i napada tumorske stanice, često se koriste samostalno ili u kombinaciji s kemoterapijom.
• Stereotaktička radioterapija – kod odabranih bolesnika te potporno (simptomatsko) liječenje, usmjereno na ublažavanje tegoba i očuvanje kvalitete života.

Bolesnici tijekom i nakon liječenja imaju redovite kontrole (pregled, laboratorij, CT ili rendgen), isprva češće, a kasnije u duljim razmacima. Važno je što ranije javiti liječniku nove ili pogoršane simptome.

Karcinom pluća nemalih stanica (NSCLC) danas se može liječiti na sve uspješnije načine, a prognoza uvelike ovisi o tome u kojem je stadiju bolest otkrivena i kakvo je opće zdravstveno stanje osobe.

Kada se rak otkrije rano

Kod ranih stadija, kada je tumor mali i nije se proširio izvan pluća, postoji mogućnost potpunog izlječenja, osobito ako se može kirurški ukloniti i po potrebi nadopuniti drugim oblicima liječenja. U tim situacijama dio pacijenata živi dugi niz godina bez povratka bolesti, uz redovite kontrole.

Kada je bolest uznapredovala

Kod uznapredovalog ili proširenog NSCLC‑a bolest je ozbiljnija, ali su se rezultati liječenja posljednjih godina značajno poboljšali zahvaljujući ciljanim lijekovima i imunoterapiji. Iako rak tada obično nije u potpunosti izlječiv, kod dijela pacijenata moguće je postići dugotrajnu kontrolu bolesti i višegodišnje preživljenje, uz naglasak na kvaliteti života.

Važno je znati da statistike govore o velikim skupinama ljudi i ne mogu unaprijed odrediti kakav će biti vaš osobni tijek bolesti. Liječnički tim uzima u obzir vaš stadij bolesti, nalaze pretraga, druge zdravstvene probleme i vaše želje kako bi zajedno s vama napravio plan liječenja i praćenja koji vam daje najbolju moguću šansu i što kvalitetniji život. Ako imate pitanja ili Vas zanimaju dijagnostika ili mogućnosti liječenja raka pluća nemalih stanica u Specijalnoj bolnici Radiochirurgia Zagreb, slobodno nas kontaktirajte.