Tumori mozga

Općenito

Neki tumori mozga rastu polako i mogu postati prilično veliki prije nego izazovu simptome. Drugi mogu rasti brzo i uzrokovati nagli nastup simptoma. Većina primarnih tumora mozga se može širiti drugdje u mozak, ali se rijetko šire izvan njega. Budući da je lubanja kruta, ne pruža prostor za širenje tumora, stoga tumori mozga mogu pritisnuti dijelove mozga koji kontroliraju kretanje, govor, vid ili druge vitalne funkcije.

Čak i kada su tumori mozga benigni, oni mogu uzrokovati ozbiljne probleme. Iako benigni tumori mozga obično rastu sporije od malignih, oni mogu oštetiti i pritisnuti normalno moždano tkivo, kralježnicu ili leđnu moždinu što potencijalno uzrokuje simptome.

Struktura mozga i funkcija

Emocije, misao, govor, vid, sluh, pokret i mnogo važniji dijelovi svakodnevnog života počinju u mozgu. Mozak šalje poruke po cijelom tijelu preko leđne moždine i kranijalnih živaca koji su smješteni u glavi. Mreža mozga i leđne moždine zove se središnji živčani sustav (SŽS). Tumori se mogu razviti u leđnoj moždini i kranijalnim živcima.

Tvrda, koštana lubanja štiti mozak, a kosti kralježnice štite leđnu moždinu. Tekućina koja se zove cerebrospinalna tekućina okružuje i mozak i leđnu moždinu.

Mozak ima četiri glavna dijela:

Cerebrum: Vanjski i najveći dio mozga. Cerebrum ima dvije polovice koje se nazivaju hemisfere. Svaka hemisfera ima četiri režnja: frontalni, parijetalni, temporalni i okcipitalni. Cerebrum je odgovoran za:

Emocije
Jezik
Kretanje mišića
Osjet vida, sluha, mirisa, dodira
Percepciju boli

Bazalni gangliji: koji se nalaze dublje u mozgu. Oni igraju ulogu u pokretu mišića.

Mali mozak: Ovaj dio je u stražnjem dijelu mozga. Pomaže u kontroli i koordinaciji pokreta, kao što su hodanje i gutanje.

Moždano deblo je u bazi mozga. Njegova živčana vlakna nose poruke između cerebruma i ostatka tijela. Ovo malo područje je vrlo važno te igra ulogu u disanju i otkucajima srca.

Podtipovi

Tumori mozga su klasificirani po vrstama stanica unutar tumora. Svaka vrsta tumora mozga raste i tretira se na drugačiji način. Osim meningeoma (tumora moždanih ovojnica) koji se češće pojavljuju kod žena, ostale vrste tumora se češće pojavljuju kod muškaraca.

Kraniofaringeom

Kraniofaringeomi su benigni, sporo rastući tumori koji se nalaze u blizini hipofize. Kraniofaringeom se prvenstveno pojavljuje u djece i odraslih srednjih godina. Sam tumor može biti djelomično čvrst i djelomično ispunjen tekućinom. Simptomi mogu uključivati promjene vida i spor rast uzrokovan utjecajem tumora na hipofizu. Ovi tumori prvenstveno zahtijevaju liječenje specijaliziranom operacijom i eventualno zračenjem nakon operacije.

Dermoidne ciste i epidermoidni tumori

Dermoidne ciste i epidermoidni tumori su benigne izrasline koje proizlaze iz epitelnih stanica, koje oblažu određene organe i žlijezde. Oni se mogu razviti u različitim dijelovima tijela, uključujući središnji živčani sustav. Oba su sporo rastuća, a često ih se ne primijeti desetljećima. Liječe se kirurškim uklanjanjem.

Gliomi

Gliomi su jedni od najbrže rastućih tumora mozga. Postoji nekoliko različitih vrsta glioma:

Astrocitom: Astrocitomi se šire po mozgu i miješaju se sa zdravim tkivom, što otežava njihovo liječenje. Postoji nekoliko vrsta astrocitoma:
Low-grade astrocitomi: To uključuje stupanj I pilocitni astrocitom i stupanj II difuzni astrocitom. Astrocitomi prvog stupnja rijetko se nalaze u odraslih.
Anaplastični astrocitom: Astrocitomi stupnja III poznati su kao anaplastični astrocitom. Ovi tumori su agresivni.
Glioblastom: astrocitomi stupnja IV nazivaju se glioblastom ili GBM. Glioblastom je najčešći maligni tumor mozga kod odraslih i jedan od najbrže rastućih tumora središnjeg živčanog sustava.

Ependimom: Ependimomi nastaju iz ependimalnih stanica, koje oblažu klijetke mozga i središte leđne moždine. Klijetke su komore u mozgu koje proizvode i prenose cerebrospinalnu tekućinu, koja okružuje i štiti mozak. Ependimomi se mogu naći u mozgu ili kralježnici. Ependimomi se češće vide u djece i rijetki su u odraslih.

Oligodendrogliom: Oligodendrogliom općenito sporo raste. Može se dijagnosticirati kao tumor stupnja II ili stupnja III.

Hemangioblastom

Ovi tumori razvijaju se iz krvnih žila i rastu sporo. Hemangioblastom obično se formira u moždanom deblu i malom mozgu, ali se može pojaviti na drugim lokacijama, uključujući mrežnicu. Oko četvrtine slučajeva su povezane s von Hippel Lindau bolesti, genetskim stanjem koje je povezano s razvojem više vrsta tumora.

Meduloblastom

Meduloblastom je najčešći pedijatrijski maligni tumor na mozgu, dok je u odraslih rijedak.

Meningeom

Meningeom je najčešći primarni tumor na mozgu. Ovi tumori razvijaju se iz stanica u meningama (moždanim ovojnicama), koje se nalaze oko mozga i leđne moždine. Većina je benigna i sporo raste. Neki su, međutim, zloćudni i agresivni. Kirurgija je obično prvi tretman za meningeome koji rastu i uzrokuju simptome.

Tumori epifize

Epifiza se nalazi duboko u mozgu i odgovorna je za proizvodnju hormona koji regulira spavanje, a to je melatonin. Tumori epifize mogu biti benigni ili maligni. Pinealni tumori uključuju pineocitom i pineoblastom.

Tumori hipofize

Tumori hipofize, koji se također nazivaju hipofizni adenomi, su obično benigne izrasline na hipofizi. Hipofiza je ključni dio endokrinog sustava, koji kontrolira rast i razvoj.

Sarkom

Sarkomi su široka kategorija tumora koji se formiraju u kostima i tjelesnim mekim tkivima, uključujući hrskavice, mast i mišiće. Sarkomi mekog tkiva su češći od sarkoma kostiju. Vrste sarkoma kostiju uključuju Ewingov sarkom i osteosarkom. Neki gliomi imaju karakteristike slične sarkomima i nazivaju se gliosarkomi. Gliosarkomi se ponašaju agresivno slično glioblastomima. Sarkomi se također mogu naći u bazi kralježnice ili lubanje.

Primarni tumori mozga - faktori rizika

Sve što povećava Vaše šanse za dobivanje tumora na mozgu je faktor rizika. Neki faktori mogu Vas staviti u skupinu ljudi koji imaju povećan rizik, uključujući:

prethodna izloženost mozga zračenju, često zbog liječenja drugog tumora
obiteljska anamneza određenih stanja, uključujući:
neurofibromatoza tip 1 i tip 2
tuberozna skleroza
von Hippel-Lindau bolest
Li-Fraumeni sindrom.

Neke vrste tumora mozga mogu se prenijeti s jedne generacije na drugu, ako imate obiteljsku anamnezu gore navedenih stanja. U tom je slučaju genetsko savjetovanje možda pravo za Vas.

Stadiji

Mnogi tumori su klasificirani po stadijima, koji opisuju koliko se tumor proširio. Primarni tumori mozga obično se ne šire na druge dijelove tijela, tako da se ne klasificiraju po stadijima.

Umjesto toga, većina tumora mozga ocjenjuju se na ljestvici koju je razvila Svjetska zdravstvena organizacija. Gradus klasificira tumorske stanice ovisno o tome kako izgledaju pod mikroskopom i ovisno o tome koliko se brzo tumor dijeli. Tumori stupnja I su najmanje agresivni, dok su tumori stupnja IV najagresivniji.

Tumori mozga mogu početi kao tumori niskog stupnja i tijekom vremena postati agresivniji i transformirati se u tumore visokog stupnja. Moguće je da su u trenutku dijagnosticiranja ti tumori odmah visokog stupnja.

Stupanj 1 (nizak stupanj): tumorske stanice stupnja 1 gotovo su identične zdravim stanicama. Ovi tumori sporo rastu i obično su povezani s dugoročnim preživljavanjem.
Stupanj 2: Ove tumorske stanice izgledaju malo drugačije od zdravih stanica. Dok se oni još uvijek smatraju niskim stupnjem, tumori stupnja 2 su agresivniji od tumora stupnja 1. Tumori stupnja 2 imaju potencijal pretvoriti se u tumore višeg stupnja.
Stupanj 3: tumorske stanice stupnja 3 izgledaju abnormalno i aktivno se razmnožavaju. Tumori stupnja 3 rastu brže od tumora stupnja 2 i imaju potencijal da se transformiraju u tumore stupnja 4.
Stupanj 4 (visoki stupanj): Tumorske stanice ne izgledaju kao normalne stanice i aktivno se reproduciraju i rastu.

Znakovi i simptomi

Simptomi tumora mozga ovise o području mozga koje je pogođeno. Tumori mozga mogu:

napasti i uništiti moždano tkivo
vršiti pritisak na obližnje tkivo
zauzimati prostor i povećati tlak unutar lubanje (intrakranijalni tlak)
uzrokovati nakupljanje tekućine u mozgu
blokirati normalnu cirkulaciju cerebrospinalne tekućine kroz prostore unutar mozga
uzrokovati krvarenje.

Simptomi tumora mozga variraju od osobe do osobe. Oni mogu uključivati:

Glavobolje, koje su često prvi simptom. Glavobolja zbog tumora mozga obično postaje češća kako vrijeme prolazi. Često ne dolazi do smanjenja bolova nakon primjene analgetika, a glavobolja može biti praćena mučninom ili povraćanjem. Može ovisiti o položaju tijela te se tako može pogoršavati kada ležite ili se saginjete.
Napadaji. Napadaji mogu imati mnogo različitih oblika, kao što su utrnulost, trnci, nekontrolirani pokreti ruku i nogu, poteškoće u govoru, čudni mirisi, konvulzije ili epizode nereagiranja.
Promjene mentalne funkcije, raspoloženja ili osobnosti. Možete postati povučeni, ćudljivi ili neučinkoviti na poslu, možete se osjećati pospano, zbunjeno i možda nećete biti u mogućnosti misliti. Depresija i anksioznost, pogotovo ako se bilo koji od tih simptoma odjednom razvija, može biti rani simptom tumora mozga. Možete postati nesputani ili se ponašati na način koji nikada prije niste.
Promjene u govoru - poteškoće u pronalaženju riječi, nesuvislo pričanje, nemogućnost izražavanja ili razumijevanja jezika.
Promjene sluha, osjeta mirisa ili vida uključujući dvostruki ili zamagljeni vid.
Gubitak ravnoteže ili koordinacije.
Promjena sposobnosti da osjetite toplinu, hladnoću, lagani dodir ili oštre predmete.
Promjene pulsa i brzine disanja ako tumor na mozgu komprimira moždano deblo.

Dijagnoza

Ako imate tumor na mozgu, važno je da dobijete najtočniju moguću dijagnozu. To će pomoći Vašem liječniku odrediti najnapredniji tretman koji Vam može dati, a koji bi imao najmanje utjecaja na Vaše tijelo.

U Specijalnoj bolnici Radiochirurgia, imamo najmoderniju i najtočniju opremu koja je dostupna za dijagnosticiranje bolesti te određivanje proširenosti bolesti.

Dijagnostički testovi

Ako imate simptome koji mogu signalizirati tumor na mozgu, Vaš liječnik će Vas pregledati i postaviti Vam pitanja o Vašem zdravlju, načinu života i obiteljskoj anamnezi.

Jedan ili više sljedećih testova može se koristiti kako bi se saznalo imate li tumor na mozgu i je li se proširio. Ovi testovi se također mogu koristiti kako bi se procijenila uspješnost liječenja.

Slikovne pretrage, koje mogu uključivati:

CT (kompjutorska tomografija)
MRI (magnetska rezonancija)

Biopsija: Dok slikovni testovi mogu pokazati područje gdje možda postoji tumor, liječnici trebaju uzorak tkiva kako bi definitivno dijagnosticirali primarni tumor na mozgu. Uzorci tkiva se dobivaju biopsijom. Liječnici mogu izvesti biopsiju uzimanjem malog uzorka tkiva iglom ili uzimanjem cijelog ili dijela tumora kroz operaciju. Vaš neurokirurg će odrediti koja je vrsta biopsije najbolja za Vas.

Lumbalna punkcija: Mala količina cerebrospinalne tekućine (bistra tekućina u mozgu i kralježnici) uzima se iglom i ispituje pod mikroskopom. Lumbalna punkcija se može učiniti ako liječnici sumnjaju da se tumor proširio na slojeve tkiva koji pokrivaju mozak (moždane ovojnice) ili ukoliko sumnjaju da se proširio u spinalnu tekućinu.

Molekularno testiranje: Neki primarni tumori mozga, uključujući neke od najčešćih vrsta glioma, definirani su njihovim ključnim molekularnim značajkama koje proizlaze iz mutacija tumorskih stanica i te značajke se mogu koristiti za dijagnosticiranje tumora. Ključne mutacije uključuju: mutaciju IDH, 1p/19q kodeleciju, MGMT metilaciju promotora.

Tretman

Ako Vam je dijagnosticiran tumor na mozgu, Vaš liječnik će razmotriti najbolje opcije za Vaše liječenje. Liječenje ovisi o nekoliko čimbenika, uključujući lokaciju i vrstu tumora i Vaše opće zdravlje. Liječenje će biti prilagođeno Vašim posebnim potrebama. Može se preporučiti jedna ili više sljedećih terapija za liječenje tumora ili kao pomoć u ublažavanju simptoma.

Operacija

Kirurgija je obično prvi tretman za liječenje tumora mozga. Čak i kada potpuno uklanjanje nije moguće, operacija može:

pomoći smanjiti veličinu tumora
ublažiti simptome
pomoći liječnicima da odluče koje su druge terapije potrebne.

Najčešća operacija za liječenje tumora mozga je kraniotomija, što uključuje otvaranje lubanje. Neki tumori mozga mogu se ukloniti s malo ili bez oštećenja mozga. Međutim, mnogi rastu u područjima gdje ih je teško ili nemoguće ukloniti bez uništavanja važnih dijelova mozga.

Radioterapija - radiokirurgija

Radioterapija može zaustaviti ili usporiti rast tumora mozga koji se ne mogu ukloniti operacijom. Može se koristiti:

sama
u kombinaciji s kemoterapijom koja pomaže zračenju da bolje djeluje ili smanji učinak na normalne dijelove mozga
s ciljanim terapijama za uništavanje preostalih stanica tumora.

Nove tehnike zračenja omogućuju liječnicima Specijalne bolnice Radiochirurgia preciznije ciljanje tumora mozga, dostavljajući maksimalnu količinu zračenja u područje tumora, a da pritom čim manje oštećuju okolne zdrave stanice.

Specijalna bolnica Radiochirurgia koristi najnaprednije metode zračenja, uključujući:

Usmjerenu terapiju zračenjem, koja je usmjerena izravno na tumor i neposredno okolno područje
Terapiju zračenja cijelog mozga, koja može biti potrebna ako imate dva ili više tumora mozga na različitim lokacijama
Radioterapija modulirana intenzitetom (IMRT), koja oblikuje zračenje u obliku tumora i smanjuje izloženost ostatka mozga zračenju. IMRT fokusira više snopova zračenja različitih intenziteta izravno na tumor za aplikaciju najviše moguće doze. Onkolozi i radioterapeuti koriste poseban program planiranja kako bi bili sigurni da je pacijent pravilno postavljen za najtočnije liječenje.
Stereotaktička radiokirurgija (SRS, eng. stereotactic radiosurgery) - zapravo nije operacija. Umjesto toga, koristi desetke sićušnih snopova zračenja za liječenje tumora u glavi i vratu s jednom dozom zračenja. Specijalna bolnica Radiochirurgia koristi Radiokirurški nož SRS sustav. Unatoč svom imenu, SRS nije kirurški zahvat i ne zahtijeva rez ili anesteziju. Međutim, radijacijski snopovi su mali i precizni kao skalpel. Računalo koristi trodimenzionalne slike sa MR i CT snimki kako bi se utvrdile točne dimenzije tumora. Zatim izračunava dozu zračenja koju treba primijeniti gotovo 200 zraka. To omogućuje onkologu i radioterapeutu da cilja tumor bez utjecaja na osjetljive strukture u blizini. SRS može liječiti višestruke lezije u jednom postupku. Budući da se stereotaktička radiokirurgija obično radi u samo jednoj frakciji, pacijenti su pošteđeni višestrukih tretmana zračenja i mogu se vratiti u normalnu rutinu u roku od nekoliko dana.

U nekim slučajevima, Vaš onkolog može naručiti dodatne SRS tretmane. Jedna doza zračenja se dijeli na manje doze, ili frakcije. Ovaj postupak je poznat kao frakcionirana stereotaktička radiokirurgija. Stereotaktička radiokirurgija je učinkovita za liječenje tumora u malim područjima u glavi i vratu do kojih se ne može doći operacijom. Također se može koristiti za bolesnike koji ne mogu tolerirati operaciju ili su prethodno zračili mozak.

Postoji nekoliko vrsta SRS sustava. Specijalna bolnica Radiochirurgia koristi Radiokirurški nož, sustav radiokirurgije na bazi fotona. Radiokirurški nož se koristi za liječenje:

Tumora koji je metastazirao (proširio se) na područje mozga, glave ili vrata
Tumora u podnožju lubanje
Malignih glioma
Akustičnih neurinoma
Tumora hipofize
Meningeoma.

Tko ispunjava uvjete za radiokirurgiju?

Multidisciplinarni tim se sastoji od onkologa i radioterapeuta, neurokirurga, neuroradiologa, fizičara i medicinske sestre. Na multidisciplinarnim sastancima se raspravlja o svakom slučaju kako bi se odlučilo je li radiokirurgija najbolja opcija. Radiokirurgija je posebno važna za bolesnike koji nemaju druge mogućnosti liječenja, uključujući one koji nisu prihvatljivi za standardne kirurške tehnike zbog bolesti ili uznapredovale dobi.

Radiokirurški nož se smatra najučinkovitijim u liječenju intrakranijalnih tumora (unutar lubanje i baze lubanje ispod mozga) kao što su:

Metastaze mozga (rak koji se proširio na mozak iz drugih dijelova tijela)
Akustični neurinomi
Adenomi hipofize
Kraniofaringeomi
Meningeomi
Glijalni tumori
Tumori baze lubanje
Tumor gornje vratne kralježnice