Ekstripacija i resekcija intratorakalnih tumora (da Vinci robotska kirurgija uz photon‑counting CT)

Intratorakalni tumori obuhvaćaju sve tvorbe unutar prsnog koša izvan samog plućnog parenhima – primjerice tumore stijenke prsnog koša, ožiljnih područja, dijafragme, pleure, paraspinalne (uz kralježnicu) tumore i druge mase koje se nalaze u prostoru između kostiju prsnog koša, pluća i medijastinuma. Oni mogu biti benigni ili maligni, primarni ili metastatski.

Često se otkrivaju slučajno na rendgenskoj snimci ili CT‑u, a kod većih ili nezgodno smještenih tumora mogu se javiti bol u prsima ili leđima, lokalna oteklina ili izbočenje, zaduha, kašalj, smetnje pokreta ramena ili trupa, pa čak i neurološki simptomi ako tumor pritišće živce.

U Specijalnoj bolnici Radiochirurgia Zagreb ovakvi tumori se dijagnosticiraju i planiraju za operaciju uz pomoć najsuvremenijeg photon‑counting CT‑a (PCCT), a kirurški se uklanjaju minimalno invazivnim pristupima uz pomoć da Vinci robotskog kirurškog sustava, kada to njihova veličina i položaj dopuštaju.

Tegobe ovise o smještaju, veličini i prirodi tumora. Tumori:

• stijenke prsnog koša mogu uzrokovati bol, lokalnu oteklinu ili deformitet
• dijafragme mogu utjecati na disanje i položaj organa u prsima i trbuhu
• pleure i paraspinalna područja mogu dovesti do boli, ograničenja pokreta, zaduhe ili neuroloških simptoma
• u blizini velikih krvnih žila i živaca mogu poremetiti protok krvi ili funkciju živaca.

Kod malignih tumora postoji rizik daljnjeg rasta, lokalne invazije i metastaziranja, zbog čega je pravodobno kirurško uklanjanje, kad god je moguće, važno za kontrolu bolesti. I kod benignih tumora, ako rastu ili uzrokuju simptome, ekstripacija ili resekcija može biti preporučena radi olakšanja tegoba i sprječavanja komplikacija.

Dijagnostička obrada uključuje:

• klinički pregled i detaljan razgovor o simptomima
• rendgensku snimku prsnog koša
• CT prsnog koša – u Radiochirurgiji Zagreb photon‑counting CT (PCCT) nove generacije
• po potrebi dodatne pretrage (MR, PET/CT, biopsija).

Photon‑counting CT, za razliku od klasičnog CT‑a, broji pojedinačne X‑fotone i mjeri njihovu energiju, što omogućuje:

• vrlo visoku prostornu razlučivost – jasniji prikaz malih detalja
• bolju diferencijaciju tkiva (kost, mišić, masno tkivo, krvne žile, tumor) uz manje šuma
• kvalitetan prikaz odnosa tumora prema rebrima, kralježnici, dijafragmi, krvnim žilama, živcima i plućima.

Na temelju tih podataka multidisciplinarni tim (torakalni kirurg, radiolog, onkolog, po potrebi ortoped, neurokirurg ili abdominalni kirurg) odlučuje je li moguće i opravdano kirurško odstranjenje tumora i koji je optimalni pristup: robotski, video‑asistirani (VATS), klasična torakotomija ili kombinirani/hibridni pristup.

Cilj operacije je potpuno odstraniti tumor (ekstripacija ili resekcija tumora, s eventualnim dijelom okolnog tkiva) uz maksimalno očuvanje funkcije prsnog koša, dijafragme i susjednih struktura. Photon‑counting CT i da Vinci robotski sustav pritom imaju ključnu ulogu:

Photon‑counting CT (PCCT):

• omogućuje iznimno precizan prikaz granica tumora i njegovog odnosa prema rebrima, kralježnici, dijafragmi, plućima i krvnim žilama
• pomaže u procjeni je li tumor pogodniji za minimalno invazivnu operaciju ili zahtijeva veći pristup
• olakšava planiranje točnog položaja portova (ulaza instrumenata) i smjera resekcije, što je ključno za robotikom vođene zahvate.

da Vinci robotski sustav:

• pruža trodimenzionalnu, uvećanu sliku operacijskog polja visoke rezolucije
• prenosi fine pokrete kirurga na instrumente koji se mogu zakretati i savijati u uskom prostoru, što omogućuje rad oko rebara, uz kralježnicu ili na dijafragmi s velikom preciznošću
• omogućuje izvođenje zahvata kroz male rezove, bez klasičnog razmicanja rebara.

Za pacijenta to znači:

• minimalno invazivan zahvat s manjom traumom tkiva
• potencijalno manju bol i brži oporavak nego nakon otvorenih operacija
• kraći boravak u bolnici
• preciznu i poštednu ekstripaciju tumora uz maksimalno očuvanje zdrave strukture (stijenke, dijafragme, pluća).

Odluka o operaciji donosi se nakon kompletne obrade. Kirurško liječenje obično se preporučuje kada:

• tumor uzrokuje simptome (bol, deformitet, zaduha, ograničenje pokreta, neurološki ispadi)
• tumor raste ili ima karakteristike koje bude sumnju na malignost
• se radi o metastatskoj leziji za koju je indicirana lokalna kontrola (u sklopu sistemskog liječenja)
• položaj i veličina tumora omogućuju sigurno kirurško odstranjenje.

Pri procjeni kandidata uzimaju se u obzir:

• veličina, smještaj i proširenost tumora na photon-counting CT/MR‑u
• zahvaćenost okolnih struktura (rebra, kralježnica, dijafragma, krvne žile, živci)
• funkcija pluća i srca
• opće zdravstveno stanje i druge bolesti
• korist zahvata u odnosu na rizike.

Robotski pristup da Vinci sustavom razmatra se kada položaj i veličina tumora dopuštaju da se zahvat sigurno izvede minimalno invazivno; kod vrlo velikih ili kompleksno smještenih tumora ponekad je potreban klasični ili hibridni pristup.

Prije operacije provodi se:

• laboratorijska obrada
• EKG i po potrebi kardiološka procjena
• biopsija
• photon‑counting CT prsnog koša (i po potrebi MR, PET/CT)
• testovi plućne funkcije
• anesteziološki pregled
• po potrebi dodatna specijalistička mišljenja (npr. ortoped, neurokirurg).

Pacijent dobiva upute o:

• prilagodbi ili privremenom prekidu lijekova za razrjeđivanje krvi i drugih terapija
• prestanku pušenja radi smanjenja rizika plućnih komplikacija.

Unatoč pažljivom planiranju, tijekom operacije se ponekad pokaže da je tumor opsežniji ili čvršće srasao s okolnim strukturama nego što je sugerirao nalaz. U tom slučaju kirurg može:

• proširiti opseg resekcije (npr. uključiti dio stijenke prsnog koša, dijafragme ili pleure)
• prijeći s potpuno robotskog na hibridni ili otvoreni pristup (dodavanje većeg reza) radi sigurnijeg dovršetka zahvata
• prilagoditi plan ako bi prvotni zahvat ugrozio sigurnost ili funkciju pacijenta.

Sve odluke donose se intraoperativno s ciljem postizanja najboljeg mogućeg onkološkog i funkcionalnog rezultata uz očuvanje sigurnosti.

Nakon operacije pacijent se nadzire u jedinici za oporavak, a po potrebi i u jedinici intenzivnog liječenja. Uobičajeno je:

• postavljanje torakalnog drena
• primjena učinkovitih analgetika
• rana respiratorna fizioterapija i vježbe disanja.

Trajanje boravka u bolnici ovisi o opsegu i lokalizaciji zahvata, ali je kod minimalno invazivnih, robotski vođenih zahvata najčešće kraće nego nakon klasičnih operacija. Povratak svakodnevnim aktivnostima očekuje se postupno, kroz nekoliko tjedana, uz individualne upute o fizičkom opterećenju.

Kontrolni pregledi služe za praćenje cijeljenja, evaluaciju funkcije (disanje, pokretljivost, bol) te, kod malignih tumora, planiranje daljnjeg onkološkog liječenja ili praćenja.

Kao i kod drugih torakalnih zahvata, moguće komplikacije uključuju:

• krvarenje
• infekciju rane ili infekciju u prsnoj šupljini
• produljeni protok zraka (ako je zahvaćeno plućno tkivo)
• atelektaze ili upalu pluća
• poremećaje srčanog ritma
• stvaranje krvnih ugrušaka (duboka venska tromboza, plućna embolija)
• kod zahvata na stijenci prsnog koša – bol i, rjeđe, slabost stijenke.

Preciznost photon-counting CT planiranja i minimalno invazivni pristup da Vinci robotom pomažu u smanjenju rizika od komplikacija, ali ga ne mogu potpuno ukloniti.

Nakon otpusta iz bolnice, odmah se javite liječniku ili kirurgu ako primijetite:

• povišenu temperaturu ili zimicu
• jaču bol koja se ne smiruje propisanim lijekovima
• otežano disanje ili naglo pogoršanje zaduhe
• jak, trajan kašalj
• crvenilo, otok ili iscjedak iz kirurške rane
• nemogućnost normalnog unosa hrane ili tekućine, trajnu mučninu ili povraćanje
• bolno oticanje noge ili iznenadnu bol u prsima.

Rano prepoznavanje i liječenje komplikacija ključni su za siguran oporavak i povratak svakodnevnim aktivnostima.

Razmišljate o minimalno invazivnom zahvatu uz pomoć Da Vinci robotskog sustava u Radiochirurgiji Zagreb? Naš tim iskusnih kirurga i onkologa stoji Vam na raspolaganju za procjenu nalaza, drugo mišljenje i dogovor termina operacije.

Pošaljite nam medicinsku dokumentaciju prateći ove upute, i dobit ćete odgovor u najkraćem mogućem.

• E‑mail: info@radiochirurgia.hr

Ako vam je jednostavnije javiti se telefonom, slobodno nas nazovite – imajte na umu da zbog velikog broja poziva ponekad može trebati malo pričekati na javljanje naših administratora.

• Telefon: +385 1 400 8050