Ekstripacija i resekcija intratorakalnih tumora (da Vinci robotska kirurgija uz photon‑counting CT)

Zadnje ažuriranje: 15. 7. 2026.

Intratorakalni tumori su sve tvorbe unutar prsnog koša izvan plućnog parenhima, uključujući stijenku prsnog koša, pleuru, dijafragmu i paraspinalna područja, te mogu biti benigni ili maligni, primarni ili metastatski. Često se otkrivaju slučajno na CT-u ili RTG-u, a u Specijalnoj bolnici Radiochirurgia Zagreb, kada je indiciran kirurški zahvat, liječe minimalno invazivnom robot-asistiranom kirurgijom (da Vinci) uz brži oporavak.

Što su intratorakalni tumori?

Intratorakalni tumori obuhvaćaju sve tvorbe unutar prsnog koša izvan samog plućnog parenhima – primjerice tumore stijenke prsnog koša, ožiljnih područja, dijafragme, pleure, paraspinalne (uz kralježnicu) tumore i druge mase koje se nalaze u prostoru između kostiju prsnog koša, pluća i medijastinuma. Oni mogu biti benigni ili maligni, primarni ili metastatski.

Često se otkrivaju slučajno na rendgenskoj snimci ili CT‑u, a kod većih ili nezgodno smještenih tumora mogu se javiti bol u prsima ili leđima, lokalna oteklina ili izbočenje, zaduha, kašalj, smetnje pokreta ramena ili trupa, pa čak i neurološki simptomi ako tumor pritišće živce.

U Specijalnoj bolnici Radiochirurgia Zagreb ovakvi tumori se dijagnosticiraju i planiraju za operaciju uz pomoć najsuvremenijeg photon‑counting CT‑a (PCCT), a kirurški se uklanjaju minimalno invazivnim pristupima uz pomoć da Vinci robotskog kirurškog sustava, kada to njihova veličina i položaj dopuštaju.

Što uzrokuje tegobe kod intratorakalnih tumora?

Tegobe ovise o smještaju, veličini i prirodi tumora. Tumori:

  • stijenke prsnog koša mogu uzrokovati bol, lokalnu oteklinu ili deformitet
  • dijafragme mogu utjecati na disanje i položaj organa u prsima i trbuhu
  • pleure i paraspinalna područja mogu dovesti do boli, ograničenja pokreta, zaduhe ili neuroloških simptoma
  • u blizini velikih krvnih žila i živaca mogu poremetiti protok krvi ili funkciju živaca.

Kod malignih tumora postoji rizik daljnjeg rasta, lokalne invazije i metastaziranja, zbog čega je pravodobno kirurško uklanjanje, kad god je moguće, važno za kontrolu bolesti. I kod benignih tumora, ako rastu ili uzrokuju simptome, ekstripacija ili resekcija može biti preporučena radi olakšanja tegoba i sprječavanja komplikacija.

Kako se otkrivaju i liječe?

Dijagnostička obrada uključuje:

  • klinički pregled i detaljan razgovor o simptomima
  • rendgensku snimku prsnog koša
  • CT prsnog koša – u Radiochirurgiji Zagreb photon‑counting CT (PCCT) nove generacije
  • po potrebi dodatne pretrage (MR, PET/CT, biopsija).

Photon‑counting CT, za razliku od klasičnog CT‑a, broji pojedinačne X‑fotone i mjeri njihovu energiju, što omogućuje:

  • vrlo visoku prostornu razlučivost – jasniji prikaz malih detalja
  • bolju diferencijaciju tkiva (kost, mišić, masno tkivo, krvne žile, tumor) uz manje šuma
  • kvalitetan prikaz odnosa tumora prema rebrima, kralježnici, dijafragmi, krvnim žilama, živcima i plućima.

Na temelju tih podataka multidisciplinarni tim (torakalni kirurg, radiolog, onkolog, po potrebi ortoped, neurokirurg ili abdominalni kirurg) odlučuje je li moguće i opravdano kirurško odstranjenje tumora i koji je optimalni pristup: robotski, video‑asistirani (VATS), klasična torakotomija ili kombinirani/hibridni pristup.

Koje su prednosti kirurškog liječenja da Vinci robotom i snimanja photon-counting CT‑om?

Cilj operacije je potpuno odstraniti tumor (ekstripacija ili resekcija tumora, s eventualnim dijelom okolnog tkiva) uz maksimalno očuvanje funkcije prsnog koša, dijafragme i susjednih struktura. Photon‑counting CT i da Vinci robotski sustav pritom imaju ključnu ulogu:

Photon‑counting CT (PCCT):

  • omogućuje iznimno precizan prikaz granica tumora i njegovog odnosa prema rebrima, kralježnici, dijafragmi, plućima i krvnim žilama
  • pomaže u procjeni je li tumor pogodniji za minimalno invazivnu operaciju ili zahtijeva veći pristup
  • olakšava planiranje točnog položaja portova (ulaza instrumenata) i smjera resekcije, što je ključno za robotikom vođene zahvate.

da Vinci robotski sustav:

  • pruža trodimenzionalnu, uvećanu sliku operacijskog polja visoke rezolucije
  • prenosi fine pokrete kirurga na instrumente koji se mogu zakretati i savijati u uskom prostoru, što omogućuje rad oko rebara, uz kralježnicu ili na dijafragmi s velikom preciznošću
  • omogućuje izvođenje zahvata kroz male rezove, bez klasičnog razmicanja rebara.

Za pacijenta to znači:

  • minimalno invazivan zahvat s manjom traumom tkiva
  • potencijalno manju bol i brži oporavak nego nakon otvorenih operacija
  • kraći boravak u bolnici
  • preciznu i poštednu ekstripaciju tumora uz maksimalno očuvanje zdrave strukture (stijenke, dijafragme, pluća).

Jeste li kandidat za ekstripaciju tumora ostalih intratorakalnih sijela?

Odluka o operaciji donosi se nakon kompletne obrade. Kirurško liječenje obično se preporučuje kada:

  • tumor uzrokuje simptome (bol, deformitet, zaduha, ograničenje pokreta, neurološki ispadi)
  • tumor raste ili ima karakteristike koje bude sumnju na malignost
  • se radi o metastatskoj leziji za koju je indicirana lokalna kontrola (u sklopu sistemskog liječenja)
  • položaj i veličina tumora omogućuju sigurno kirurško odstranjenje.

Pri procjeni kandidata uzimaju se u obzir:

  • veličina, smještaj i proširenost tumora na photon-counting CT/MR‑u
  • zahvaćenost okolnih struktura (rebra, kralježnica, dijafragma, krvne žile, živci)
  • funkcija pluća i srca
  • opće zdravstveno stanje i druge bolesti
  • korist zahvata u odnosu na rizike.

Robotski pristup da Vinci sustavom razmatra se kada položaj i veličina tumora dopuštaju da se zahvat sigurno izvede minimalno invazivno; kod vrlo velikih ili kompleksno smještenih tumora ponekad je potreban klasični ili hibridni pristup.

Kakva je priprema potrebna?

Prije operacije provodi se:

  • laboratorijska obrada
  • EKG i po potrebi kardiološka procjena
  • biopsija
  • photon‑counting CT prsnog koša (i po potrebi MR, PET/CT)
  • testovi plućne funkcije
  • anesteziološki pregled
  • po potrebi dodatna specijalistička mišljenja (npr. ortoped, neurokirurg).

Pacijent dobiva upute o:

  • prilagodbi ili privremenom prekidu lijekova za razrjeđivanje krvi i drugih terapija
  • prestanku pušenja radi smanjenja rizika plućnih komplikacija.

 

Što ako se operacija ne može izvesti planiranom metodom?

Unatoč pažljivom planiranju, tijekom operacije se ponekad pokaže da je tumor opsežniji ili čvršće srasao s okolnim strukturama nego što je sugerirao nalaz. U tom slučaju kirurg može:

  • proširiti opseg resekcije (npr. uključiti dio stijenke prsnog koša, dijafragme ili pleure)
  • prijeći s potpuno robotskog na hibridni ili otvoreni pristup (dodavanje većeg reza) radi sigurnijeg dovršetka zahvata
  • prilagoditi plan ako bi prvotni zahvat ugrozio sigurnost ili funkciju pacijenta.

Sve odluke donose se intraoperativno s ciljem postizanja najboljeg mogućeg onkološkog i funkcionalnog rezultata uz očuvanje sigurnosti.

Što mogu očekivati nakon operacije?

Nakon operacije pacijent se nadzire u jedinici za oporavak, a po potrebi i u jedinici intenzivnog liječenja. Uobičajeno je:

  • postavljanje torakalnog drena
  • primjena učinkovitih analgetika
  • rana respiratorna fizioterapija i vježbe disanja.

Trajanje boravka u bolnici ovisi o opsegu i lokalizaciji zahvata, ali je kod minimalno invazivnih, robotski vođenih zahvata najčešće kraće nego nakon klasičnih operacija. Povratak svakodnevnim aktivnostima očekuje se postupno, kroz nekoliko tjedana, uz individualne upute o fizičkom opterećenju.

Kontrolni pregledi služe za praćenje cijeljenja, evaluaciju funkcije (disanje, pokretljivost, bol) te, kod malignih tumora, planiranje daljnjeg onkološkog liječenja ili praćenja.

Koje komplikacije se mogu javiti?

Kao i kod drugih torakalnih zahvata, moguće komplikacije uključuju:

  • krvarenje
  • infekciju rane ili infekciju u prsnoj šupljini
  • produljeni protok zraka (ako je zahvaćeno plućno tkivo)
  • atelektaze ili upalu pluća
  • poremećaje srčanog ritma
  • stvaranje krvnih ugrušaka (duboka venska tromboza, plućna embolija)
  • kod zahvata na stijenci prsnog koša – bol i, rjeđe, slabost stijenke.

Preciznost photon-counting CT planiranja i minimalno invazivni pristup da Vinci robotom pomažu u smanjenju rizika od komplikacija, ali ga ne mogu potpuno ukloniti.

Kada kontaktirati liječnika?

Nakon otpusta iz bolnice, odmah se javite liječniku ili kirurgu ako primijetite:

  • povišenu temperaturu ili zimicu
  • jaču bol koja se ne smiruje propisanim lijekovima
  • otežano disanje ili naglo pogoršanje zaduhe
  • jak, trajan kašalj
  • crvenilo, otok ili iscjedak iz kirurške rane
  • nemogućnost normalnog unosa hrane ili tekućine, trajnu mučninu ili povraćanje
  • bolno oticanje noge ili iznenadnu bol u prsima.

Rano prepoznavanje i liječenje komplikacija ključni su za siguran oporavak i povratak svakodnevnim aktivnostima.

Zainteresirani ste za ovaj zahvat?

Razmišljate o minimalno invazivnom zahvatu uz pomoć Da Vinci robotskog sustava u Radiochirurgiji Zagreb? Naš tim iskusnih kirurga i onkologa stoji Vam na raspolaganju za procjenu nalaza, drugo mišljenje i dogovor termina operacije.

Pošaljite nam medicinsku dokumentaciju prateći ove upute, i dobit ćete odgovor u najkraćem mogućem.

  • E‑mail: info@radiochirurgia.hr

Ako vam je jednostavnije javiti se telefonom, slobodno nas nazovite – imajte na umu da zbog velikog broja poziva ponekad može trebati malo pričekati na javljanje naših administratora.

  • Telefon: +385 1 400 8050