Operacija pneumotoraksa - robot asistirani zahvat da Vinci sustavom u Radiochirurgiji Zagreb

Pneumotoraks je stanje u kojem zrak dospije u prostor između pluća i stijenke prsnog koša (pleuralni prostor), zbog čega se plućno krilo djelomično ili potpuno “uruši”. To može uzrokovati iznenadnu bol u prsima, otežano disanje, ubrzan puls i osjećaj nedostatka zraka. Postoje različite vrste pneumotoraksa, uključujući spontani pneumotoraks (kod inače zdravih osoba ili osoba s plućnim bolestima) i sekundarni pneumotoraks (kao posljedica neke postojeće bolesti pluća ili ozljede prsnog koša).

Kod manjeg pneumotoraksa ponekad je dovoljno praćenje i kisik, ili postavljanje drena u prsni koš kako bi se zrak evakuirao i pluće ponovno raširilo. Međutim, kod ponavljanih epizoda, većeg pneumotoraksa ili kod određenih nalaza na plućima (npr. bule) preporučuje se kirurško liječenje kako bi se smanjio rizik povrata.

Problemi nastaju jer zrak u pleuralnom prostoru pritišće plućno krilo izvana i sprječava njegovo normalno širenje pri udisaju. Što je pneumotoraks veći, to je plućna površina koja sudjeluje u disanju manja, pa se javljaju simptomi poput zaduhe, boli u prsima i umora. Ako se pneumotoraks ponavlja ili se ne povlači unatoč drenaži, potreban je operacija.

Ponavljani pneumotoraks može osobito biti opasan kod osoba s već postojećom plućnom bolesti (npr. KOPB) ili kod osoba koje zbog prirode posla ili hobija ne smiju imati rizik iznenadnog kolapsa pluća (npr. piloti, ronioci).

Pneumotoraks se najčešće otkriva rendgenskom snimkom pluća, a po potrebi se potvrđuje i detaljnije procjenjuje CT‑om prsnog koša. Na temelju veličine pneumotoraksa, simptoma i općeg stanja bolesnika, liječnik odlučuje o daljnjem liječenju.

Mogućnosti liječenja uključuju:

• praćenje kod malih, stabilnih pneumotoraksa
• postavljanje drena u prsni koš kako bi se evakuirao zrak i omogućilo širenje pluća
• kirurško liječenje (najčešće minimalno invazivno, torakoskopski ili robotski) kod ponavljanih pneumotoraksa, većih defekata ili kada se želi trajno smanjiti rizik povrata.

U Radiochirurgiji Zagreb kirurško liječenje pneumotoraksa izvodi se minimalno invazivnim pristupom uz pomoć da Vinci robotskog sustava, koji omogućuje iznimno precizan rad unutar prsnog koša kroz male rezove.

Cilj kirurškog liječenja pneumotoraksa je pronaći i zbrinuti izvor propuštanja zraka (najčešće male mjehure zraka na površini pluća) te osigurati da se plućno krilo ponovno proširi i da se rizik ponovnog pneumotoraksa maksimalno smanji. Kod većine bolesnika zahvat uključuje:

• uklanjanje bula (tzv. resekcija vrška pluća ili klinasta resekcija)
• pleurodezu ili djelomičnu pleurektomiju (stvaranje priraslica između pluća i stijenke prsnog koša) kako bi se spriječilo ponovno odvajanje pluća od stijenke.

Prednosti robotski potpomognutog zahvata da Vinci sustavom, u odnosu na klasičnu “otvorenu” kirurgiju ili standardnu video‑asistiranu torakoskopiju, mogu uključivati:

• vrlo preciznu 3D vizualizaciju operacijskog polja visoke rezolucije
• finije i preciznije pokrete instrumenata s mogućnošću rada u uskom prostoru prsnog koša
• manje rezove i potencijalno manje postoperativne bolove
• brži oporavak i kraći boravak u bolnici kod dobro odabranih bolesnika.

Vrsta i opseg zahvata prilagođeni su nalazu na plućima, prethodnim epizodama pneumotoraksa i općem stanju bolesnika.

Odluka o operaciji donosi se individualno nakon procjene torakalnog kirurga. Kirurško liječenje pneumotoraksa da Vinci robotom najčešće se razmatra kod bolesnika koji:

• imaju ponavljane epizode spontanog pneumotoraksa
• imaju veliki ili neresorbirajući pneumotoraks
• žele smanjiti rizik povrata, osobito ako im priroda posla ili hobija to zahtijeva
• imaju opće stanje i funkciju pluća koja dopušta zahvat.

Pri procjeni kandidata uzimaju se u obzir dob, plućna i srčana funkcija, druge pridružene bolesti te potencijalna korist zahvata u odnosu na rizik. Kod izrazito narušenog općeg stanja ili uznapredovalih drugih bolesti, ponekad se prednost daje konzervativnom pristupu.

Prije operacije izvodi se cjelovita prijeoperacijska obrada, koja obično uključuje:

• laboratorijske pretrage i EKG
• CT snimku prsnog koša (LDCT)
• testove plućne funkcije
• anesteziološki pregled
• po potrebi dodatnu kardiološku ili pulmološku procjenu.

U pripremi za zahvat dobit ćete jasne upute o lijekovima, prehrani i ponašanju prije operacije. 
 

Unatoč pažljivom planiranju, ponekad se tek tijekom zahvata pokaže da su promjene na plućima opsežnije ili su anatomski odnosi takvi da planirani robotski ili poštedni zahvat nije siguran ili nije izvediv. U takvim situacijama kirurg može:

• proširiti opseg zahvata kroz veći pristup
• prilagoditi vrstu resekcije
• u rijetkim slučajevima odustati od planirane procedure ako procijeni da se ne može postići siguran i funkcionalno prihvatljiv rezultat.

Odluka o promjeni plana zahvata uvijek se donosi u interesu sigurnosti bolesnika i postizanja najboljeg mogućeg ishoda.

Nakon operacije bit ćete premješteni u jedinicu za oporavak, a po potrebi u jedinicu intenzivnog liječenja radi nadzora vitalnih funkcija. Uobičajeno je da nakon zahvata imate torakalni dren koji omogućuje evakuaciju zraka i tekućine iz prsne šupljine te pomaže da se pluće u potpunosti proširi.

Tijekom boravka u bolnici naglasak je na:

• adekvatnoj kontroli boli
• ranoj fizikalnoj rehabilitaciji
• postupnom povratku prehrani i svakodnevnim aktivnostima.

Duljina boravka u bolnici ovisi o opsegu zahvata, reekspanziji pluća, drenaži i eventualnim komplikacijama, ali je kod većine bolesnika riječ o nekoliko dana. Potpuni oporavak i povratak uobičajenim aktivnostima može potrajati do nekoliko tjedana, ovisno o individualnim okolnostima i vrsti posla. Nakon otpusta planiraju se kontrolni pregledi i slikovna dijagnostika.

Kao i svaka operacija na prsnom košu, i robotski zahvat zbog pneumotoraksa nosi određene rizike, premda se većina bolesnika uz odgovarajuću pripremu i nadzor oporavi bez težih komplikacija. Moguće komplikacije uključuju:

• krvarenje
• infekciju rane ili infekciju u prsnoj šupljini
• produljeni protok zraka iz pluća
• atelektaze ili upalu pluća
• poremećaje srčanog ritma i ostale srčane komplikacije
• stvaranje krvnih ugrušaka u plućima (plućna embolija)
• sporiji respiratorni oporavak kod bolesnika s ranije oštećenom plućnom funkcijom.

Rizik komplikacija ovisi o opsegu zahvata, funkciji pluća i srca, dobi, pušačkom statusu i prisutnosti drugih bolesti.

Nakon otpusta iz bolnice potrebno je odmah kontaktirati liječnika ili kirurga ako se pojavi bilo koji od sljedećih simptoma:

• povišena temperatura ili zimica
• pojačana bol u prsima ili rani koja se ne smiruje propisanom terapijom
• otežano disanje ili naglo pogoršanje zaduhe
• jak ili trajan kašalj
• crvenilo, otok ili iscjedak iz kirurške rane
• nemogućnost uzimanja hrane ili tekućine, trajna mučnina ili povraćanje
• bolno oticanje noge ili iznenadna bol u prsima, što može upućivati na krvni ugrušak.

Pravodobno javljanje liječniku važno je za rano prepoznavanje i liječenje mogućih komplikacija te za siguran oporavak nakon zahvata.

Razmišljate o minimalno invazivnom zahvatu uz pomoć Da Vinci robotskog sustava u Radiochirurgiji Zagreb? Naš tim iskusnih kirurga i onkologa stoji vam na raspolaganju za procjenu nalaza, drugo mišljenje i dogovor termina operacije.

• Telefon: +385 1 400 8050
• E‑mail: info@radiochirurgia.hr

Pošaljite nam medicinsku dokumentaciju ili nas nazovite – zajedno ćemo procijeniti jeste li kandidat za Da Vinci robotsku kirurgiju i predložiti optimalan plan liječenja.